Prosvjetiteljski elementi dviju anonimnih kajkavskih drama s početka 19. stoljeća: Čini barona Tamburlana (1801) i Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš (1803)
DOI:
https://doi.org/10.57589/srl.v70i2.4024Ključne besede:
katoličko prosvjetiteljstvo, kameralizam, sjemenišno kazalište u Zagrebu, Maksimilijan Vrhovac, Nikola Škrlec LomničkiPovzetek
U radu se nastoje preciznije opisati prosvjetiteljski elementi dviju anonimnih kajkavskih drama (Čini barona Tamburlana, Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš) koji se promatraju u kontekstu katoličko-prosvjetiteljskog rada zagrebačkog biskupa MaksimilijanaVrhovca i ekonomskih ideja Nikole Škrlca Lomničkog. Pritom se uzimaju u obzir specifičnosti žanrovskog određenja i poetike sjemenišnih kajkavskih drama kao i politički kontekst francusko-austrijskih ratova te prodiranja ideja Francuske revolucije (jakobinci) na prostor središnje (Banske) Hrvatske.
Literatura
Nikola Andrić, 1901: Izvori starih kajkavskih drama. Rad JAZU (Knjiga 146). 1‒77.
Nikola Batušić, 2001: Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš. Zagreb: Disput.
Nikola Batušić, 2002: Starija kajkavska drama. Zagreb: Disput.
Slavko Batušić, 1951: Komediografija Tita Brezovačkoga. Djela Tituša Brezovačkoga. Ur.
Josip Badalić. SPH knjiga 29. Zagreb: JAZU. 9‒44.
Teodora Shek Brnardić, 2009: Svijet Baltazara Adama Krčelića. Zagreb: Hrvatski institut za povijest Zagreb.
Teodora Shek Brnardić, 2013: Intelektualni razvoj. U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću. Ur. Lovorka Čoralić. Zagreb: MH. 195‒218.
Marvin Carlson, 1997: Njemačka do Hegela. Kazališne teorije 2. Zagreb: Hrvatski centar ITI. 7‒52.
Ivan Cesarec, 2006: Maksimilijan Vrhovac i sjemenišno kazalište u Zagrebu. Biskup Maksimilijan Vrhovac i njegovo djelo. Ur. Alojz Jembrih. Donja Stubica, Zagreb. 91‒115.
Velimir Deželić, 1904: Maksimilijan Vrhovac (1752-1827). Zagreb: Tisak C. Albrechta (Jos. Wittasek).
Dunja Fališevac, 1989: Čini barona Tamburlana ‒ klasicistička i prosvjetiteljska građanska komedija. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Ur. Viktor Žmegač. Zagreb: SNL. 329‒43.
Franjo Fancev, 1932: O drami i teatru kaptolskoga Zagreba. Hrvatsko kolo (Knjiga 13). 134‒49.
Franjo Fancev, 1940: Dva igrokaza hrvatske kajkavske dramatike iz početka 19. vijeka. Građa za povijest književnosti hrvatske (Knjiga 15). 201‒310. Na mreži.
Marko Fotez (prir.), 1967: Čini barona Tamburlana. Igrokaz. Zagreb: Zora Matica hrvatska. 337‒81.
Ivana Horbec, 2018: Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća. Zagreb: Hrvatski institut za povijest.
Franjo Emanuel Hoško, 2007: Biskup Vrhovac između baroka i liberalizma. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Kristina Jug, 2018: Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća u hrvatskoj književnosti i kulturi. Doktorska disertacija. Zagreb. Na mreži.
Matija Petar Katančić, 1984: Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike. Ur. Josip Cvenić, prev. Stjepan Sršan. Zagreb, Samobor: Izdavački centar »Revija«, Radničko sveučilište »Božidar Maslarić« Osijek. 107‒202.
Harm Klueting, 2010: The Catholic Enlightenment in Austria or the Habsburg Lands. A Companion to the Catholic Enlightenment in Europe. Ur. Ulrich L. Lehner i dr. Leiden, Boston: Brill. 127‒60.
Josip Kolanović, 1981: Jedna sporna epizoda iz života Maksimilijana Vrhovca. Croatica Christiana Periodica 5/7. 1‒28. Na mreži.
Josip Kolanović, 2000: Dopisivanje Nikola Škrlec ‒ Maksimilijan Vrhovec. Nikola Škrlec Lomnički 1729‒1799. Sv. 2. Ur. Eugen Pusić i dr. Zagreb: HAZU, HDA, Pravni fakultet u Zagrebu. 171‒80.
Juraj Kolarić, 1995a: Prosvjetiteljstvo i jozefinizam u Zagrebačkoj biskupiji. Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094‒1994. Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića. Ur. Antun Škvorčević. Zagreb: Nadbiskupija zagrebačka. 309‒16.
Juraj Kolarić, 1995b: Maksimilijan Vrhovac. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Ur. Franko Mirošević. Zagreb: ŠK. 427‒43.
Nikica Kolumbić, 1978: Didaktičnost kao dramaturška komponenta hrvatskeprosvjetiteljske drame. Dani hvarskog kazališta 18 stoljeće. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru. Ur. Marin Franičević i dr. Split: Čakavski sabor. 98‒120. Na mreži.
Mihovil Kombol, 1961: Sjeverna Hrvatska uoči preporoda. Povijest hrvatske književnosti do preporoda. Ur. Jakša Ravlić. Zagreb: MH. 397‒418.
Ulrich. L. Lehner, 2010: The many faces of the Catholic Enlightenment. A Companion to the Catholic Enlightenment in Europe. Ur. Ulrich L. Lehner i dr. Leiden, Boston: Brill. 1‒61.
Ulrich. L. Lehner, 2016: The Catholic Enlightenment. The Forgotten History of a Global Movement. New York: Oxford University Press.
Josip Matasović, 2008: Iz galantnog stoljeća (kulturnohistorijski fragmenti). Knjiga prva. Zagreb: Dora Krupićeva.
Adam grof Oršić Slavetićki, 1943: Uspomene Adama grofa Oršića Slavetićkoga od godine 1725. do godine 1814. Rod Oršića. Zagreb: Izdanje hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda. 55‒113.
Dragutin Pavličević, 1987: Maksimilijan Vrhovac. Život i djelo (1752‒1827). Dnevnik/Diarium. Svezak 1. (1801‒1809). Ur. Dragutin Pavličević, prir. i prev. Metod Hrg, Josip Kolanović. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Sveučilišna naklada Liber, ČGP Delo, OOUR Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 52‒79.
Saša Potočnjak, 2011: Anonimna kajkavska adaptacija Poszlenovich y nyegovi szini. Kaj 44/1‒2. 21‒33. Na mreži.
Dragutin Prohaska, 1916: Komedija staroga Zagreba. Zagreb: Tisak kraljevske zemaljske tiskare. 3‒20.
Joanna Rapacka, 1996: Zamiranje plemićke ideologije u kontekstu oblikovanja nacionalne ideologije. Dani hvarskog kazališta. Hrvatska književnost 18. stoljeća: tematski i žanrovski aspekti (Knjiga 22). Ur. Nikola Batušić i dr. Split: Književni krug. 20‒8. Na mreži.
Ljerka Sekulić, 2003: Prvo razdoblje prosvjetiteljstva i građanska kultura osjećajnosti. Povijest njemačke književnosti. Ur. Viktor Žmegač. Zagreb: HSN. 73‒90.
David Sorkin, 1999: Reform Catholicism and Religious Enlightenment. Austrian History Yearbook 30/20. 187‒219.
Vladimir Stipetić, 2000: Agrarno-ekonomski pogledi Nikole Škrlca Lomničkog. Nikola Škrlec Lomnički 1729‒1799. Sv. 2. Ur. Eugen Pusić i dr. Zagreb: HAZU, HDA, Pravni fakultet u Zagrebu. 151‒68.
Ivan Škreblin, 1944: Pastorizacija u gradu Zagrebu kroz 18. i 19. stoljeće. Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije. Prvi dio. Zagreb: Izdanje hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda. 727‒808.
Olga Šojat, 1962: Kajkavska drama i razvitak hrvatskoga kazališta. RAD JAZU (Knjiga 5). 175‒84.
Olga Šojat, 1969: Starija hrvatska kajkavska drama. Kaj 2/11. 44‒52.
Olga Šojat, 1970: O dvjema kajkavskim revolucionarnim pjesmama s kraja osamnaestog stoljeća. Croatica 1/1. 211‒36. Na mreži.
Olga Šojat, 1975: Pregled starije hrvatskokajkavske književnosti. Kaj 8/9‒10. 5‒56.
Olga Šojat, 1991: Nikola Neralić ‒ novo ime hrvatskokajkavske dramske književnosti. Kaj 24/2‒3, 4. 23‒42. 19‒34.
Milivoj Šrepel, 1897: Baron Tamburlanovič. Građa za povijest književnosti hrvatske. Knjiga 1. 68‒84. Na mreži.
Maksimilijan Vrhovac, 1987: Dnevnik/Diarium. Svezak 1. (1801‒1809). Ur. Dragutin Pavličević, prir. i prev. Metoda Hrg, Josip Kolanović. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Sveučilišna naklada Liber, ČGP Delo, OOUR Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
Avtorske pravice (c) 2022 Goranka Šutalo
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.
Slavistična revija (http://www.srl.si) is distributed under
Creative Commons, attribution 4.0 international.
Slavistična revija publishes fully open access journals, which means that all articles are available on the internet to all users immediately upon publication. Non-commercial use and distribution in any medium is permitted, provided the author and the journal are properly credited.
