O imenicama koje završavaju sufiksoidom -cid

Avtorji

DOI:

https://doi.org/10.57589/srl.v73i4.4287

Ključne besede:

posuđenice, adaptacija, porijeklo riječi, hibridi, terminološka leksika

Povzetek

U bosanskom, hrvatskom i srpskom jezičkom standardu pojavljuju se riječi koje završavaju sufiksoidom -cid, koji je ostatak latinskih glagola caedo, 3., cecīdi, caesum, što znači sjeći, posjeći, udarati, šibati i occido, 3., occisi, occisum u značenju ubiti. U dosadašnjim lingvističkim istraživanjima sufiksalne tvorbe riječi nije postojao interes za analizom ovog sufiksoida, dok u slavenskim jezicima ne postoji unikatan domaći sufiks kojim bi se označilo ubijanje ili uništenje, pa je iz tog razloga započeo proces posuđivanja terminološke leksike. Cilj rada je: 1) Izdvojiti riječi koje završavaju sufiksoidom –cid u rječnicima triju standarda; 2) Definirati značenja onih riječi koje završavaju sufiksoidom –cid, a koje nisu dio postojećeg rječničkog fonda; 3) Objasniti načine njihove adaptacije i etimologiju; 4) Utvrditi njihovu frekventnost u elektronskim korpusima na Clarin platformi.

Literatura

Viri / Sources

Clarin korpus. Online.

Hrvatski jezični portal. Online.

Oxford English Dictionary. Online.

lingvistickitermini.rs/pojmovnik/sufiksoid/

rastko.rs/rastko-lu/uvod/ppiper-velikimali_l.html

Literatura / Literature

Stjepan Babić, 2002: Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nakladni zavod Globus.

Laurie Bauer, 1998: Is there a class of neoclassical compounds, and if so is it productive? Linguistics 36/3. 403–422.

Matea Birtić et al., 2012: Školski rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.

Halid Bulić, 2020: Značenja sufiksa -suz u bosanskom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 46/1. 49–61.

Ibrahim Čedić et al., 2007: Rječnik bosanskog jezika. Sarajevo: Institut za jezik.

Mirko Divković, 1900: Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Zagreb: Naprijed.

Рајна Драгићевић, 2018: Српска лексика у прошлости и данас. Нови Сад: Матица српска.

[Rajna Dragićević, 2018: Srpska leksika u prošlosti i danas. Novi Sad: Matica srpska.]

Oton Gorski, Niko Majnarić, 1989: Grčko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.

Даринка Гортан-Премк, 2004: Полисемија и организација лексичког система у српскоме језику. Београд: Завод за уџбенике и наставна средства.

[Darinka Gortan-Premk, 2004: Polisemija i organizacija leksičkog sistema u srpskome jeziku. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.]

Bratoljub Klaić, 1988: Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod MH.

Иван Клајн, 2003: Творба речи у савременом српском језику. Други део суфиксација и конверзија. Нови Сад и Београд: Матица српска, Институт за српски језик САНУ.

[Ivan Klajn, 2003: Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku, Drugi deo sufiksacija i konverzija. Novi Sad i Beograd: Matica srpska, Institut za srpski jezik SANU.]

Predrag Piper, 1998: O velikim i malim jezicima u svetlu lingvističke ekologije. Filološki pregled 25/1. 67–86.

Vladimir Putanec, 2003: Francusko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.

Josip Silić, Ivo Pranjković, 2007: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Petar Skok, 1971: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: JAZU.

Branka Tafra, Petra Košutar, 2009: Rječotvorni modeli u hrvatskom jeziku. Suvremena lingvistika 35. 87–107.

Stevan Todorović, Aleksandra Antović, 2019: Medico legal implications of homicide followed by suicide. Acta Medica Medianae 58/4. 105–12.

Milica Vujanić et al., 2007: Rečnik srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.

Objavljeno

2025-12-19

Kako citirati

Šešum, A. (2025) „O imenicama koje završavaju sufiksoidom -cid“, Slavistična revija, 73(4), str. 571–586. doi: 10.57589/srl.v73i4.4287.

Številka

Rubrike

RAZPRAVE