Semantičko-motivacijska interpretacija toponima Lješanske nahije
DOI:
https://doi.org/10.57589/srl.v74i1.4301Ključne besede:
toponimi, Lješanska nahija, semantičko-motivacijske kategorije, crnogorska onomastika, crnogorski jezikPovzetek
Autor u ovome radu analizira 181 toponim iz Lješanske nahije, područja smještenog između Podgorice i Cetinja. Toponimastička građa pripadaja ovim naseljima: Beri, Buronji, Draževina, Gornji Kokoti (s Lekićima), Gradac (i Župa Gradačka), Ćepetići, Kruse, Orasi, Progonovići, Releza, Staniseljići, Štitari. Korpus građe ekscerpiran je iz monografije Od Podgorice ka Cetinu. Stara Crna Gora s istoka autora Slobodana Čukića (2021). Govor ovoga područja spada u jugoistočne crnogorske govore, a na markantnije jezičke osobine ukazao je Adnan Čirgić u svojoj Dijalektologiji crnogorskoga jezika (2017). Toponimi su raščlanjeni u više semantičko-motivacijskih kategorija. Antroponimijska forma u toponimiji potvrdila je prisustvo u znatnome broju potkategorija. Tvorbeni i semantički inventar raspoloživih toponima i apelativa nosi odraz geomorfoloških specifičnosti, istorijskih i kulturnih prilika te jezičkih kontakata što su na lješanskome terenu ostvarivani kroz vrijeme.
Literatura
Čirgić, Adnan, 2017: Dijalektologija crnogorskoga jezika. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Čukić, Slobodan, 2021: Od Podgorice ka Cetinu. Stara Crna Gora s istoka. Podgorica: JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović.
Ivanova, Olga, 1982: Kon značenjeto na balvan vo makedonskata toponimija. Onomastica Jugoslavica 9. 41–44.
Loma, Aleksandar, 2013: Toponimija Banjske hrisovulje. Biblioteka Onoma¬toloških priloga, knjiga 2. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Pavlović, Zvezdana, 2020: Onomastički zapisi. Onomatološki prilozi 27. 31–47.
Pejović, Momir, 1977/1978: Mikrotoponimija sela Oraha u Lješanskoj Nahiji (građa). Prilozi proučavanju jezika 13/14. 179–186.
Pešikan, Mitar, 1976: Značaj praćenja jezičkih elemenata koji se ponavljaju u mikrotoponimiji. Prva jugoslovenska onomastička konferencija. 95–103.
Pešikan, Mitar, 1982: Moguće onomastičke paralele imena putnih stanica na rimskom kontinentalnom putu kroz Crnu Goru. Onomastica Jugoslavica 9. 91–98.
Pešikan, Mitar, 1989: O granici srpskih i arbanaskih govora u XV veku. Hrvatski dijalektološki zbornik 8. 109–113.
Rastoder, Šerbo et al., 2006: Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 4. Podgorica: Daily Press – Vijesti.
Šekularac, Božidar, 1987: Dukljansko-zetske povelje. Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore.
Šimunović, Petar, 2009: Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden markenting i Tehnička knjiga.
Škaljić, Abdulah, 1966: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Domagoj, 2021: Toponimija Trebinjske šume i Površi. Folia onomastica Croatica 30. 167–217.
Vujović, Novica, 2016: Apelativi u crnogorskoj toponimiji. Matica 65. 199−214.
Vujović, Novica, 2020: Onomastika Barjamovice, Velestova i Markovine. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Vujović, Novica, 2025: Eine kritische Auseinandersetzung mit der Sprachkultur in Montenegro und ihrer gegenwärtigen Bedeutung. Zeitschrift für Balkanologie 60/2. 247−260.
Vukčević, Gojko, 1992: O porijeklu Ilira. Podgorica: Unireks.
Vukčević, Gojko, 1999: O porijeklu Ilira, II. Podgorica: Kulturno prosvjetna zajednica.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
Avtorske pravice (c) 2026 Novica Vujović
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.
Slavistična revija (http://www.srl.si) is distributed under
Creative Commons, attribution 4.0 international.
Slavistična revija publishes fully open access journals, which means that all articles are available on the internet to all users immediately upon publication. Non-commercial use and distribution in any medium is permitted, provided the author and the journal are properly credited.
