Semantic-motivational Interpretation of Toponyms of the Lješanska nahija Area
DOI:
https://doi.org/10.57589/srl.v74i1.4301Keywords:
toponym, Lješan nahija, semantic-motivational categories, Montenegrin onomastics, Montenegrin languageAbstract
In this article, the author analyzes 181 toponyms from Lješanska nahija, an area located between Podgorica and Cetinje. The toponymic structure belongs to these settlements: Beri, Buronji, Draževina, Gornji Kokoti (with Lekići), Gradac (and Župa Gradačka), Ćepetići, Kruse, Orasi, Progonovići, Releza, Staniseljići, Štitari. The material is taken from the monograph Od Podgorice ka Cetinu. Stara Crna Gora s istoka (Od Podgorica do Cetin. Old Montenegro from the East) by Slobodan Čukić (2021). The speech of this area belongs to the southeastern Montenegrin dialects, and Adnan Čirgić highlighted the most striking linguistic features in his Dialectology of the Montenegrin Language (2017). Toponyms are broken down into several semantic-motivational categories. The anthroponymic form in toponymy confirmed its presence in a significant number of subcategories. The formational and semantic inventory of available toponyms and appellations reflects the geomorphological specificities, historical and cultural circumstances, and linguistic contacts that occurred in the Lešani area over time.
References
Čirgić, Adnan, 2017: Dijalektologija crnogorskoga jezika. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Čukić, Slobodan, 2021: Od Podgorice ka Cetinu. Stara Crna Gora s istoka. Podgorica: JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović.
Ivanova, Olga, 1982: Kon značenjeto na balvan vo makedonskata toponimija. Onomastica Jugoslavica 9. 41–44.
Loma, Aleksandar, 2013: Toponimija Banjske hrisovulje. Biblioteka Onoma¬toloških priloga, knjiga 2. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Pavlović, Zvezdana, 2020: Onomastički zapisi. Onomatološki prilozi 27. 31–47.
Pejović, Momir, 1977/1978: Mikrotoponimija sela Oraha u Lješanskoj Nahiji (građa). Prilozi proučavanju jezika 13/14. 179–186.
Pešikan, Mitar, 1976: Značaj praćenja jezičkih elemenata koji se ponavljaju u mikrotoponimiji. Prva jugoslovenska onomastička konferencija. 95–103.
Pešikan, Mitar, 1982: Moguće onomastičke paralele imena putnih stanica na rimskom kontinentalnom putu kroz Crnu Goru. Onomastica Jugoslavica 9. 91–98.
Pešikan, Mitar, 1989: O granici srpskih i arbanaskih govora u XV veku. Hrvatski dijalektološki zbornik 8. 109–113.
Rastoder, Šerbo et al., 2006: Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 4. Podgorica: Daily Press – Vijesti.
Šekularac, Božidar, 1987: Dukljansko-zetske povelje. Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore.
Šimunović, Petar, 2009: Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden markenting i Tehnička knjiga.
Škaljić, Abdulah, 1966: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Domagoj, 2021: Toponimija Trebinjske šume i Površi. Folia onomastica Croatica 30. 167–217.
Vujović, Novica, 2016: Apelativi u crnogorskoj toponimiji. Matica 65. 199−214.
Vujović, Novica, 2020: Onomastika Barjamovice, Velestova i Markovine. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Vujović, Novica, 2025: Eine kritische Auseinandersetzung mit der Sprachkultur in Montenegro und ihrer gegenwärtigen Bedeutung. Zeitschrift für Balkanologie 60/2. 247−260.
Vukčević, Gojko, 1992: O porijeklu Ilira. Podgorica: Unireks.
Vukčević, Gojko, 1999: O porijeklu Ilira, II. Podgorica: Kulturno prosvjetna zajednica.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2026 Novica Vujović

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

Slavistična revija (http://www.srl.si) is distributed under
Creative Commons, attribution 4.0 international.
Slavistična revija publishes fully open access journals, which means that all articles are available on the internet to all users immediately upon publication. Non-commercial use and distribution in any medium is permitted, provided the author and the journal are properly credited.