Zaboravljena lica ruske cenzure: Od dadilje rasuđivanja do tamničara slobode
Ključne besede:
ruska književnost, ruska kultura, sakralni status književnosti, pesnik kot prerok, cenzura, cenzorska politika, zač. 20. st., Russian literature, Russian culture, sacral status of literature, poet as prophet, cenzorship, censorship policy, beginnig of the 20th centuryPovzetek
Članak problematizira neraskidivu vezu između umijeća pisanja i sakaćenja slobode izražavanja u ruskoj kulturi. Želeći naglasiti ambivalentnu ulogu književnosti u ruskoj kulturi, autorica analizira dva ključna trenutka u povijesti ruske cenzure, koja su uvelike predodredila razdoblje totalne staljinističke cenzure. Iako je spomenuto razdoblje stalno mjesto u svim kulturološkim i povijesnim studijama koje se bave odnosom pisca i vlasti, autorica skreće pažnju na dosad zanemarene uloge Petra Velikoga i Nikolaja I. te demistificira slobodarsku kulturnu politiku V. I. Lenina.Prenosi
Objavljeno
2012-01-15
Kako citirati
Peruško, I. (2012) „Zaboravljena lica ruske cenzure: Od dadilje rasuđivanja do tamničara slobode“, Slavistična revija, 60(1), str. 15–28. Dostopno na: https://srl.si/ojs/srl/article/view/COBISS_ID-48884578 (Pridobljeno: 23 november 2024).
Številka
Rubrike
RAZPRAVE
Licenca
Slavistična revija (http://www.srl.si) is distributed under
Creative Commons, attribution 4.0 international.
Slavistična revija publishes fully open access journals, which means that all articles are available on the internet to all users immediately upon publication. Non-commercial use and distribution in any medium is permitted, provided the author and the journal are properly credited.